PRIMENA
Ozima pšenica bez poduseva
0,8-1,0 l/ha (8-10 ml na 100 m²), tretiranjem od sredine bokorenja do
pojave drugog kolenca (faze 25-30 BBCH-skale), a korovi u fazi
intenzivnog porasta
Silažni i merkantilni kukuruz bez poduseva
0,6-0,8 l/ha, tretiranjem kada kukuruz ima 3-4 lista (pre pojave petog
lista), odnosno kada je visine 20 cm (faza 13-14 BBCH-skale), a korovi u
fazi intenzivnog porasta
SPEKTAR DELOVANJA
Širokolisni korovi:
1) Vrste korova koje dobro suzbija:
- jednogodišnji širokolisni korovi, kao što su: lipica teofrastova
(Abutilon theophrasti), štir obični (Amaranthus retroflexus), pelin
obični (Artemisia vulgaris), loboda obična (Atriplex patula), tarčužak
obični (Capsella bursa-pastoris), pepeljuga obična (Chenopodium album),
konica obična (Galinsoga parviflora), suncokret samonikli (Helianthus
annuus), gorčike (Sonchus sp.), buzdika obična (Myagrum perfoliatum),
gorušica poljska (Sinapis arvensis), rotkva divlja (Raphanus
raphanistrum), ljutić njivski (Ranunculus arvensis), stisnuša kravlja
(Thlaspi arvense), boca obična (Xanthium strumarium);
- višegodišnji širokolisni korovi, kao što su: različak njivski
(Centaurea cyanus), palamida njivska (Cirsium arvense), poponac njivski
(Convolvulus arvensis).
2) Vrste korova koje zadovoljavajuće suzbija:
- jednogodišnji širokolisni korovi, kao što su: tatula obična (Datura
stramonium), mrtva kopriva crvena (Lamium purpureum), obični dragušac
(Senecio vulgaris), grahorice (Vicia sp.);
- višegodišnji širokolisni korovi, kao što je renika obična (Lepidium
draba).
3) Vrste korova koje slabo suzbija:
- jednogodišnji širokolisni korovi, kao što su: smrduša obična (Bifora
radians), vijušac njivski (Bilderdykia convolvulus), broćika lepuša
(Galium aparine), kamilice (Matricaria sp.), dvornici (Polygonum sp.),
pomoćnica obična (Solanum nigrum), mišjakinja obična (Stellaria media),
ljubičice (Viola sp.);
- višegodišnji širokolisni korovi, kao što su ljubičice (Viola sp.).
NAPOMENA
Podaci nisu preuzeti sa resenja o registraciji. Pre primene proveriti etiketu.
Ova aktivna materija izaziva inhibiciju enzima hidroksi fenil piruvat dioksigenaze (HPPD) odgovornog za sintezu karotenoida. Bez karotenoida, koji imaju zaštitnu ulogu, molekul hlorofila se vrlo brzo razgrađuje, pa su novi listovi bele ili svetložute boje. Zemljišni preparat namenjen za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih i (nekih) uskolisnih korova u kukuruzu. Nakon usvajanja ksilemom i floemom kreće se celom biljkom.
Upotreba: posle setve, a pre nicanja ili vrlo rano odmah nakon nicanja kukuruza. Najbrže se uočava u meristemu zbog blokade sinteze pigmenata i beloj boji listova. U nekim zemljama registrovan je i za ranu primenu nakon nicanja gajene biljke (do faze 3 lista kukuruza). Najčešće se primenjuje u kombinaciji s nekim od acetanilida. Efikasan i u sušnim prolećima. Fitotoksičan na ranim hibridima, nakon obilnih padavina i na peskovitim zemljištima gde je pH faktor viši od 7,5. U postu se ne primenjuje u kombinaciji sa EC formulacijama, uljima i okvašivačima. U slučaju propadanja useva dozvoljena je samo setva kukuruza.
Ograničenja za setvu ozimih i jarih useva nema. LD50 5000. S.O. = III.
Karenca: OVP za zrno kukuruza. Kukuruz ne sme da se silira pre faze mlečnog zrenja. Sadržaj aktivne materije se smanjuje za 50% u roku 120 dana nakon primene.
NAČIN DELOVANJA
Izoksaflutol, aktivnu materiju preparata Merlin, korovi usvajaju putem
listova i korena. Izoksaflutol inhibira sintezu biljnih pigmenata i
najaktivniji je u meristemskom tkivu (tkivu porasta). Pojava bele boje
listova koja prelazi u nekrozu je tipičan simptom delovanja preparata
Merlin. Karakteristika preparata Merlin je ta da se ne razgrađuje u
zemljištu i do nekoliko nedelja bez padavina. Aktivira se tek kada padne
kiša, i sa svakom narednom kišom dolazi do reaktivacije preparata.
SPEKTAR DELOVANJA
Jednogodišnji korovi.
Uskolisni (travni) korovi:
muhar sivi (Setaria glauca)
muhar zeleni (Setaria viridis)
sirak divlji iz semena (Sorghum halepense)
Širokolisni korovi:
lipica teofrastova (Abutilon theophrasti)
štir bljutavi (Amaranthus blitoides)
štir obični (Amaranthus retroflexus)
ambrozija pelenasta (Ambrosia artemisiifolia)
tarčužak obični (Capsella bursa pastoris)
pepeljuga obična (Chenopodium album)
pepeljuga srcolisna (Chenopodium hybridum)
tatula obična (Datura stramonium)
lubeničarka njivska (Hibiscus trionum)
buzdija (Myagrum perfoliatum)
dvornik veliki (Polygonum lapathifolium)
gorušica poljska (Sinapis arvensis)
kereće grožđe (Solanum nigrum)
čestoslavica bršljenasta (Veronica hederifolia)
boca obična (Xanthium strumarium)
MAKSIMALAN BROJ TRETIRANJA
Jednom u toku godine na istoj površini.
Tretiranje iz vazduhoplova nije dozvoljeno.
NAPOMENE
Radi pojačanog delovanja na neke jednogodišnje uskolisne korove može se
mešati sa preparatima na bazi acetohlora u periodu posle setve, a pre
nicanja useva.
Upotreba Merlina u kukuruzu ne ograničava setvu bilo koje druge kulture
u plodoredu. Zato se mogu sejati sve ozime kulture u jesen, a posebno
sve prolećne kulture u proleće.
Ova aktivna materija izaziva inhibiciju enzima hidroksi fenil piruvat dioksigenaze (HPPD) odgovornog za sintezu karotenoida. Bez karotenoida, koji imaju zaštitnu ulogu, molekul hlorofila se vrlo brzo razgrađuje, pa su novi listovi bele ili svetložute boje. Zemljišni preparat namenjen za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih i (nekih) uskolisnih korova. Nakon usvajanja ksilemom i floemom kreće se celom biljkom. Upotreba: posle setve, a pre nicanja ili vrlo rano odmah nakon nicanja kulture. Najbrže se uočava u meristemu zbog blokade sinteze pigmenata i beloj boji listova. U nekim zemljama registrovan je i za ranu primenu nakon nicanja gajene biljke (do faze 3 lista kukuruza). Najčešće se primenjuje u kombinaciji s nekim od acetanilida. Efikasan i u sušnim prolećima. Fitotoksičan na ranim hibridima, nakon obilnih padavina i na peskovitim zemljištima gde je pH faktor viši od 7,5. U postu se ne primenjuje u kombinaciji sa EC formulacijama, uljima i okvašivačima. U slučaju propadanja useva dozvoljena je samo setva kukuruza. Ograničenja za setvu ozimih i jarih useva nema. LD50 5000. S.O. = III. Karenca: OVP za zrno kukuruza. Kukuruz ne sme da se silira pre faze mlečnog zrenja. Sadržaj aktivne materije se smanjuje za 50% u roku 120 dana nakon primene.
Primenjuje se u usevu kukuruza u količini 0,6-0,8 l/ha (6-8 ml na 100 m2), kada je usev u fazi do 4 razvijena lista (faza 14 BBCH skale), a korovi u fazi intenzivnog porasta.
DELOVANJE
Selektivni translokacioni herbicid za suzbijanje jednogodišnjih i
višegodišnjih širokolisnih korova u usevu pšenice.
SPEKTAR DELOVANJA
1) Vrste korova koje dobro suzbija:
• jednogodišnji širokolisni korovi, kao što su: lipica teofrastova (Abutilon
theophrasti), štir obični (Amaranthus retroflexus), pelin obični (Artemisia
vulgaris), loboda obična (Atriplex patula), tarčužak obični (Capsella
bursa-pastoris), pepeljuga obična (Chenopodium album), konica obična
(Galinsoga parviflora), suncokret samonikli (Helianthus annuus), gorčike
(Sonchus sp.), buzdika obična (Myagrum perfoliatum), gorušica poljska
(Sinapis arvensis), rotkva divlja (Raphanus raphanistrum), ljutić njivski
(Ranunculus arvensis), stisnuša kravlja (Thlaspi arvense), boca obična
(Xanthium strumarium);
• višegodišnji širokolisni korovi, kao što su: različak njivski (Centaurea
cyanis), palamida njivska (Cirsium arvense), poponac njivski (Convolvulus
arvensis).
2) Vrste korova koje zadovoljavajuće suzbija:
• jednogodišnji širokolisni korovi, kao što su: tatula obična (Datura
stramonium), mrtva kopriva crvena (Lamium purpureum), obični dragušac
(Senecio vulgaris), grahorice (Vicia sp.);
• višegodišnji širokolisni korovi, kao što je renika obična (Lepidium draba).
3) Vrste korova koje slabo suzbija:
• jednogodišnji širokolisni korovi, kao što su: smrduša obična (Bifora
radians), vijušac njivski (Bilderdykia convolvulus), broćika lepuša (Galium
aparine), kamilice (Matricaria sp.), dvornici (Polygonum sp.), pomoćnica
obična (Solanum nigrum), mišjakinja obična (Stellaria media), ljubičice
(Viola sp.);
• višegodišnji širokolisni korovi, kao što su ljubičice (Viola sp.).
MEŠANJE SA DRUGIM PREPARATIMA
Može se mešati sa drugim preparatima na bazi fluroksipira (Bonaca EC),
dikambe (Plamen), klopiralida (Pikogal plus), mekopropa, dihlorpropa, MCPA-a,
florasulama. Ne sme se mešati sa preparatima drugih formulacija bez prethodne
provere.
Proizvod se primenjuje:
1) u zasadima voća i vinove loze, u kol. 1,5-2 I/ha (15-20 I na 100m²), tretiranjem kada su korovi u fazi intenzivnog porasta (pocetak cvetanja);
2)u usevima strnih žita, tretiranjem kada su usevi u fazi 3 lista pa do pojave zastavičara u ozimim žitima, u kol. 0,6-0,8 I/ha (6-8 ml na 100 m²), u uslovima slabe zakorovljenosti; 0,8-1,2 I/ha (8-12 ml na 100 m²), u uslovima jake zakorovljenosti; u jarim žitima, u kol:
- 0,4 I/ha (4 ml na 100 m²), u uslovima slabe zakorovljenosti;
- 0,8 I/ha (8 ml na 100 m²), u uslovima jake zakorovljenosti;
3) u usevu kukuruza, u kol. 0,8 I/ha (80ml na 100m²), tretiranjem cele povrsine, kada kukuruz ima 3-6 listova (faze 13-16 BBCH-skale);
4) na pašnjacima, u kol. 1-1,5 I/ha (10-15 ml na 100 m²), tretiranjem kada su korovi u fazi intenzivnog porasta.
Spektar delovanja: Širokolisni korovi.
SPEKTAR DELOVANJA
Širokolisni korovi.
1) Vrste korova koje dobro suzbija u količini 0,4 l/ha — jednogodišnji
korovi, kao što su: vijušac njivski (Bilderdykia convolvulus),
pepeljuga obična (Chenopodium album), broćika lepuša (Galium aparine),
dvornik veliki (Polygonum lapathifolium), mišjakinja obična
(Stellaria media).
2) Vrste korova koje dobro suzbija u količini 0,6 l/ha (pored navedenih u
tački 1):
• jednogodišnji korovi, kao što su: ambrozija pelenasta (Ambrosia
artemisiifolia), dimnjača obična (Fumaria officinalis), dvornik
ptičiji (Polygonum aviculare);
• višegodišnji korovi, kao što su: poponac njivski (Convolvulus
arvensis), graori (Lathyrus sp.).
3) Vrste korova koje dobro suzbija u količini 0,8 l/ha (pored navedenih u
tački 1 i 2) — jednogodišnji korovi, kao što su: štir obični
(Amaranthus retroflexus), pepeljuga srcolisna (Ch. hybridum), tatula
obična (Datura stramonium), pomoćnica obična (Solanum nigrum),
suncokret divlji (Helianthus annuus).
4) Vrste korova koje dobro suzbija u količini 1 l/ha (pored navedenih u
tački 1, 2 i 3):
• jednogodišnji korovi, kao što su: mrtva kopriva crvena (Lamium
purpureum), stisnuša kravlja (Thlaspi arvense);
• višegodišnji korovi, kao što su: jabuka vučja (Aristolochia
clematitis), pelin crni (Artemisia vulgaris), ivanjsko cveće belo
(Galium mollugo), ljutić puzeći (Ranunculus repens), ugaz obični
(Roripa silvestris), štavelj obični (Rumex crispus), maslačak obični
(Taraxacum officinale).
5) Vrste korova koje dobro suzbija u količini 1,2 l/ha (pored navedenih u
tački 1, 2, 3 i 4) — jednogodišnji korovi, kao što je čestoslavica
persijska (Veronica persica).
6) Vrste korova koje dobro suzbija u količini 1,5 l/ha (pored navedenih u
tački 1, 2, 3, 4 i 5):
• jednogodišnji korovi, kao što je gorčika obična (Sonchus oleraceus);
• višegodišnji korovi, kao što su: lucerka (Medicago sativa), bokvica
velika (Plantago major), detelina bela (Trifolium repens), kopriva
obična (Urtica dioica).
7) Vrste korova koje zadovoljavajuće suzbija u količinama 0,4-2 l/ha:
• jednogodišnji korovi, kao što je lipica teofrastova (Abutilon
theophrasti);
• višegodišnji korovi, kao što su: vodopija obična (Cichorium intybus),
nana (Mentha piperita), ljubičica šarena (Viola tricolor).
8) Vrste korova koje slabo suzbija u količinama 0,4-2 l/ha:
• jednogodišnji korovi, kao što je buzdika obična (Myagrum
perfoliatum);
• višegodišnji korovi, kao što su: palamida njivska (Cirsium arvense),
kamilica prava (Matricaria chamomilla), kupina obična (Rubus
caesius).

